Čvrsto se pridržavate pravila dijete, ali rezultat uporno izostaje? Kilogrami ne padaju ili padaju tjedan dva, pa stanu. Frustracija je razumljiva – ali razlog gotovo uvijek nije u nedostatku discipline. Greške u dijeti koje sabotiraju mršavljenje često su nevidljive: sitni propusti koji se ponavljaju svaki dan i koji zajedno poništavaju kalorijski deficit koji ste gradili. U ovom tekstu naći ćete 10 najčešćih grešaka u dijeti zbog kojih ne mršavite – od preskakanja doručka i tekućih kalorija, do zamki “zdrave” hrane i pogrešnog vaganja. Za svaku grešku naći ćete i konkretno rješenje.
Preskačete doručak – i time sabotirate cijeli dan
Preskakanje doručka jedna je od najčešćih grešaka u dijeti, a ujedno i jedna od najskupljih. Logika je naizgled jasna: ako ne doručkujete, ne unosite kalorije ujutro i time štedite kalorijski deficit. Problem je u tome što ta logika ne funkcionira u praksi.
Kada preskočite doručak, tijelo ulazi u period produženog gladovanja koji povećava razinu hormona gladi – grelina. Do ručka ste toliko gladni da jedete brže, u većim količinama i s manje kontrole nego što biste inače. Rezultat je prejedanje u kasnijem dijelu dana koje poništava sve “uštedine” kalorije iz jutarnjeg preskakanja – i uz to donosi kalorijski višak. Preskakanje doručka blisko je povezano s prejedanjem navečer, navodi Timothy Ferriss u knjizi “Četverosatno tijelo”.
Nutricionisti preporučuju da doručak bude unutar 30 do 60 minuta od buđenja. Jutarnji obrok stabilizira razinu šećera u krvi, smanjuje kortizol koji je ujutro prirodno povišen i pokreće metabolizam za ostatak dana. Doručak ne mora biti velik – ali mora sadržavati proteine. Dva do tri jajeta, posni sir, obrani grčki jogurt ili šaka orašastih plodova dovoljna su baza koja zasiti do ručka i sprečava nagli pad energije sredinom jutra.
Ne osjećate glad ujutro? To je normalno u prvih tjedan-dva promjene navike. Tijelo se prilagođava. Počnite s malim proteinskim doručkom – pa makar i samo kuhanim jajetom i čašom vode. Apetit ujutro razvija se kroz naviku.
Za konkretne ideje i recepte koji se mogu brzo pripremiti ujutro, pogledajte pregled zdravog doručka.
Jedete prebrzo i mozak ne stigne registrirati sitost
Koliko traje vaš ručak? Pet minuta za stolom, deset minuta ispred računala? Ako jedete brzo, ovo je jedna od grešaka u dijeti koja vam izravno sabotira mršavljenje – a da toga niste ni svjesni.
Mozgu treba između 15 i 20 minuta da od želuca dobije signal sitosti. Taj signal putuje putem hormona leptina i mehaničkog istezanja stijenke želuca. Ako za to vrijeme progutate obrok za pet minuta, signal sitosti stiže s kašnjenjem – i u međuvremenu ste pojeli znatno više nego što vam tijelu zapravo treba.
Nutricionistica Tara Gidus, MS, RD, objašnjava: sporo jedenje smanjuje ukupni kalorijski unos bez ikakve svjesne restrikcije. Studija provedena na Sveučilištu Kyushu pratila je 59.717 ispitanika i zaključila da su spori jedači znatno rjeđe pretili od brzih jedača – bez razlike u vrsti hrane.
Svjesno jedenje – bez mobitela, bez televizije, bez žurbe – jedini je pravi lijek za prebrzo jedenje. Odložite vilicu između svakog zalogaja. Žvačite svaki zalogaj 20 do 30 puta. Jedite uvijek za stolom, nikad stojeći ili u hodu. Dajte mozgu 20 minuta da shvati da ste jeli.
Unosite tekuće kalorije koje ne primjećujete
Tekuće kalorije najopasnije su skrivene kalorije u svakoj dijeti. Razlog je jednostavan: mozak ne registrira kalorije iz pića na isti način kao kalorije iz hrane. Čaša soka od naranče ne smanjuje apetit kao naranča – ali ima gotovo iste kalorije, bez vlakana koja zasićuju.
Evo primjera tekućih kalorija koje se lako zanemaruju:
- Žlica majoneze ili kremastog dresinga: 75 do 100 kalorija
- Žlica maslaca: 102 kalorije
- Vrećica čipsa: 162 kalorije
- Čaša narančinog soka (200 ml): oko 90 kalorija, bez vlakana
- Zaslađena kava s mlijekom (velika): 200 do 500 kalorija
- Čaša vina (150 ml): oko 120 kalorija
- Energetsko piće (250 ml): 110 do 160 kalorija
Posebno su podmukle skrivene kalorije u “zdravim” napicima: voćni sokovi iz koncentrata, smoothieji iz trgovine, zaslađeni čajevi i energetski napici. Žlica dresinga na salati može imati više kalorija od ostatka salate. Kava s punomasnim mlijekom i šećerom – koliko ih dnevno popijete?
Rješenje: zamijenite zaslađene napitke vodom, nezaslađenim čajevima i crnom kavom. Čitajte deklaracije na napicima koje mislite da su “zdravi”. Dresinge i umake uvijek poslužite sa strane i kontrolirajte količinu.
Za razumijevanje kako kalorijski deficit funkcionira i zašto su skrivene kalorije tako važan faktor, pogledajte pregled kalorijskog deficita.
Jedete premalo – i time usporite metabolizam
Ovo je jedna od najkontraintuitivnijih grešaka u dijeti: jedete premalo i upravo zato ne mršavite. Zvuči paradoksalno, ali biologija je tu sasvim precizna.
Kada kalorijski unos padne ispod određene razine, tijelo reagira aktiviranjem starvation modea – stanja koje nutricionisti zovu i “mod gladovanja”. Tijelo ga razvija kao obrambeni mehanizam preživljavanja: snizuje bazalni metabolizam, smanjuje tjelesnu temperaturu, usporava probavu i počinje razgrađivati mišićno tkivo za energiju umjesto masnog tkiva. Rezultat: kilogrami ne padaju, energija pada, glad se povećava i gubitak mišića usporava metabolizam još više u budućnosti.
Nutricionisti koji objašnjavaju ovaj problem navode konkretne znakove: stalni umor, loša koncentracija, izražen osjećaj hladnoće, gubitak kose, razdražljivost – sve su to signali da tijelo ne dobiva dovoljno goriva.
Uz premalo hrane, mnogi griješe i s premalo vode. Jetra treba dovoljan unos vode za efikasnu oksidaciju masti. Bez dovoljno vode, metabolizam masti u jetri uspirkuje – i gubitak masnog tkiva staje. Minimum je 2 litre vode dnevno, a pri povećanoj tjelesnoj aktivnosti i više.
Rješenje: ne idite ispod 1200 kalorija dnevno bez liječničkog nadzora. Jedite do sitosti od nutritivno bogatih namirnica. Ako ste tjednima na dijeti i kilogrami stoje – povećajte unos za 200 kalorija na tjedan-dva i pratite što se dogodi s metabolizmom.
Nasjedate na low fat i dijetetske proizvode
“Low fat”, “bez šećera”, “dijetetski”, “prirodno” – ovi natpisi na ambalaži jedna su od najraširenijih grešaka u dijeti u modernom supermarketu. Nutricionistica Zorana Jagodić s fitness.com.hr zove ovo “klopkom nutricionističkih pridjeva”.
Mehanizam je jednostavan: kad se iz proizvoda izvadi mast, gubi se okus i tekstura. Da bi proizvod i dalje bio ukusan, dodaje se šećer, fruktozni sirup ili sladila. Low fat jogurt često ima više šećera nego punomasni. Keksi “bez masnoće” napravljeni su od bijelog brašna i šećera. Voćni jogurt “bez dodanog šećera” zaslađen je koncentratom voćnog soka koji je, prema riječima Timothyja Ferrissa, “dvije trećine fruktoze”.
Posebno treba paziti na sladila. I bez kalorija, većina sladila potiče pojačano lučenje inzulina – što potiče pohranu masti. Nektar agave, koji se reklamira kao “prirodni” i “zdravi” šećer, može sadržavati i do 90 posto fruktoze, što je nepovoljnije od običnog šećera.
Rješenje: čitajte listu sastojaka, ne samo naziv na ambalaži. Ako je u prvih pet sastojaka šećer, fruktozni sirup, maltodekstrin ili koncentrat voćnog soka – to nije dijetetski proizvod. Birajte cijelu hranu umjesto prerađenih dijetetskih alternativa.
Za pregled dijeta koje se temelje na eliminaciji prerađene hrane umjesto na njenoj “dijetetskoj” verziji, pogledajte pregled vrsta dijeta.
Jedete zdravo ali u prevelikim porcijama – domino efekt
Maslinovo ulje je zdravo. Orasi su zdravi. Avokado je zdrav. Hummus je zdrav. Ali sve ovo, konzumirano bez kontrole porcija, može biti razlog zašto ne mršavite – čak i ako jedete “savršeno zdravo”.
Sto mililitara maslinovog ulja sadrži oko 900 kalorija. Stotinu grama oraha sadrži 650 kalorija. Jedna veća kasika putera od badema – 190 kalorija. Zdrava hrana nije sinonim za hranu bez kalorija, i upravo ta zabluda jedna je od najskupljih grešaka u dijeti.
Timothy Ferriss u knjizi “Četverosatno tijelo” uvodi pojam “domino hrana” – namirnice koje su tehnički dozvoljene, ali kod kojih nitko ne može stati na maloj porciji. Bademi, orasi, hummus, svježi sir – svi su nutritivno vrijedni, ali nitko ne pojede samo pet badema i stane. Jedna šaka postane dvije, postane zdjela. Samodisciplina je precijenjena, kaže Ferriss: ne treba se oslanjati na nju nego ukloniti domino hranu s vidokruga.
Rješenje: vagajte porcije masti i orašastih plodova barem prvih nekoliko tjedana dok ne razvijete vizualni osjećaj za veličinu porcije. Dresing na salatu stavite sa strane. Maslinovo ulje ne prelijevajte iz boce izravno na tanjur – koristite žlicu. Pohranite domino hranu van dohvata ruke.
Za dijetu koja stavlja naglasak na proteine a kontrolira kalorije iz masti, pogledajte proteinsku dijetu.
Radite samo kardio i zanemarujete trening snage
Sat vremena na traci, pet puta tjedno. Kalorimeter pokazuje 400 spaljenjih kalorija. Kilogrami stoje. Ovo je greška u dijeti koju rade mnogi koji su motivirani i marljivi – ali ne i dobro informirani.
Kardio vježbanje sagorijeva kalorije tokom vježbanja – ali ne gradi mišićno tkivo. A upravo mišićno tkivo je ono što određuje koliko kalorija tijelo troši u mirovanju. Svaki kilogram mišića troši energiju 24 sata dnevno, čak i dok spavate. Masno tkivo ne troši gotovo ništa.
Kad mršavite samo kardiom bez treninga snage, dio izgubljene mase dolazi od mišića – ne samo od masnoće. Rezultat je tzv. skinny fat fenomen koji opisuju nutricionisti u telegramovom pregledu: osoba na vagi izgleda manje, ali bez mišića je mlohava, metabolizam je sporiji, a masnoći je lakše vratiti se nego prije.
Tportal.hr upozorava i na suprotni problem: pretjerano vježbanje sabotira mršavljenje. Preintenzivna vježbanja povećavaju kortizol – hormon stresa – koji potiče zadržavanje masnoće, posebno u predjelu trbuha. Tijelo iscrpljeno pretjeranim treningom ulazi u obrambeni mod i počinje čuvati masnoće umjesto da ih sagorijeva.
Rješenje: dodajte trening snage barem dva puta tjedno uz kardio. Ne morate podizati teške utege – dovoljne su vježbe s tjelesnom težinom (čučnjevi, sklekovi, lunges). Mišići koje gradite povećavat će vaš bazalni metabolizam i olakšavati mršavljenje dugoročno.
Kompenzujete vježbanjem – nagrada koja sabotira napredak
“Trčao sam 40 minuta, zaslužio sam pizzu.” Ova misao, potpuno razumljiva i ljudski normalna, jedna je od grešaka u dijeti koja najtihše poništava tjedan truda. Zove se kompenzacija vježbanjem – i istraživanja pokazuju da je raširenija nego što mislimo.
Problem je dvostruk. Prvo, precjenjujemo broj kalorija koje smo sagorjeli vježbanjem. Sat umjerenog hodanja sagorijeva oko 250 do 350 kalorija – otprilike koliko ima jedna manji cola ili jedna kriška pizze. Kalorimeter na traci često je optimistično netočan. Istraživanja pokazuju da prosječna osoba precijenjuje sagorjele kalorije za 50 do 72 posto.
Drugo, vježbanje povećava apetit. Istraživanje objavljeno u British Journal of Sports Medicine pokazalo je da intenzivna tjelovježba povećava razinu grelina – hormona gladi – u satima koji slijede. Tijelo traži gorivo koje je potrošilo, i traži ga glasno.
Kompenzacija vježbanjem dolazi i u obliku manje kretanja ostatak dana: osoba koja je ujutro otišla u teretanu često nesvjesno sjedi više, manje hoda i manje stoji ostatak dana. Istraživanja u laboratorijima za kretanje pokazala su da ukupna dnevna potrošnja kalorija kod aktivnih i neaktivnih osoba nije toliko različita koliko se pretpostavlja – upravo zbog kompenzacije u naktivnosti.
Rješenje: ne mislite o hrani kao nagradi za vježbanje. Vježbanje je za zdravlje, energiju i mišiće – ne za “dozvolu” da jedete više. Jedite isto što biste jeli i bez vježbanja, a deficit neka dolazi iz kretanja, ne iz posebnih dozvola.
Ignorirate san i stres – dva najveća sabotera mršavljenja
Savršeno jedete, redovito vježbate, kalorije su pod kontrolom – ali kilogrami ne padaju. Jeste li spavali dovoljno? Jeste li pod kroničnim stresom? Ovo su dvije greške u dijeti koje većina programa mršavljenja uopće ne spominje, a istraživanja ih redovito identificiraju kao ključne čimbenike.
San i mršavljenje blisko su povezani kroz hormone. Manjak sna povećava razinu grelina – hormona koji signalizira glad – i smanjuje razinu leptina koji signalizira sitost. Rezultat: ujutro ste gladniji, brže jedete i konzumirate više kalorija tokom dana. Istraživanje objavljeno u Canadian Medical Association Journal pratilo je 276 osoba: oni koji su spavali 7 do 8,5 sati imali su znatno bolji uspjeh u mršavljenju od onih koji su spavali manje – uz identičan plan prehrane.
Stres i mršavljenje suprotni su smjerovi. Kronični stres drži kortizol stalno povišenim. Kortizol potiče nakupljanje masnog tkiva, posebno u predjelu trbuha, povećava žudnju za šećerom i masnom hranom i potiče emocionalno jedenje. Dr. Marija Đurović, nutricionistica iz Srbije, navodi emocionalno jedenje kao jedan od najčešćih uzroka neuspjeha u mršavljenju: “Mnogi jedu ne jer su gladni, nego jer su nervozni, usamljeni, dosadni ili tužni.”
Rješenje: prioritizirajte 7 do 9 sati sna. Uvedite kratke šetnje ili vježbe disanja za smanjivanje stresa. Ako primijetite da jedete u emotivnim stanjima bez fizičke gladi, razmotrite razgovor s nutricionistom ili psihologom. Emocionalno jedenje nije pitanje discipline – nego navike koje se mijenjaju s vremenom i uz pravu podršku.
Za dijetu koja uzima u obzir hormonski balans i preporučuje uravnoteženu prehranu uz redovit ritam obroka, pogledajte mediteransku dijetu koja je jedna od rijetkih s dokazanim dugoročnim učinkom i na tjelesnu masu i na razinu kortizola.
Vaganje postaje opsesija i demotiviše
Jutarnje vaganje svaki dan, pa zatim razočaranje jer su kilogrami isti kao jučer ili su čak porasli za 0,2 kilograma. Ovo je greška u dijeti koja demotiviše i tjera na odustajanje – a potpuno je nepotrebna.
Tjelesna masa prirodno varira i do 1,5 do 3 kilograma u toku jednog dana, upozorava dr. Marija Đurović. Na masu utječe: koliko ste jučer pojeli soli (sol zadržava vodu), jeste li vježbali (mišići pune se glukozom i vodom nakon treninga), faza menstrualnog ciklusa (pred menstruaciju tijelo zadržava više vode), koliko ste popili vode, pa čak i koliko odjeće nosite pri vaganju.
Ispravno vaganje je: jednom tjedno, ujutro, bez odjeće, nakon odlaska u wc, uvijek u isto doba dana. Samo pod tim uvjetima brojka na vagi daje usporedivu informaciju iz tjedna u tjedan. Svakodnevno vaganje daje samo šum – nasumične varijacije koje ne govore ništa o napretku.
Uz to, vaga ne mjeri ono što je stvarno važno: koliko je masnog tkiva, a koliko mišića. Osoba koja je počela trenirati snagu može za tjedan-dva imati iste kilogramima na vagi – ali više mišića i manje masnog tkiva. Vaga to ne vidi. Omjeri tijela, kako sjedi odjeća i fotografije mjere napredak bolje od dnevnog vaganja.
Ako pratite dijetu koja uključuje strukturirani plan s jasnim ciljevima, a ne samo svakodnevno vaganje, pogledajte dijetu 10 posto koja postavlja postepene i mjerljive ciljeve.
Zašto ne mršavim unatoč dijeti – medicinski uzroci
Ako ste otklonili sve gore navedene greške u dijeti, doručkujete, spavate, ne pijete sok, jedete prave porcije i kilogrami i dalje ne padaju – vrijedi razmisliti o medicinskim uzrocima.
Hipotireoza – nedovoljno aktivna štitnjača – jedan je od najčešćih medicinskih razloga otežanog mršavljenja. Štitnjača regulira bazalni metabolizam i kad nije dovoljno aktivna, sve usporava: metabolizam, probava, srce, pa i gubitak kilograma. Simptomi su umor, hladnoća, suha koža i kosa, zatvor i upravo – nemogućnost mršavljenja unatoč dijeti. Jednostavna krvna pretraga (TSH, fT3, fT4) može to pokazati.
Sindrom policističnih jajnika (PCOS) čest je uzrok otežanog mršavljenja kod žena u reproduktivnoj dobi. PCOS je praćen inzulinskom rezistencijom koja otežava iskorištavanje glukoze i potiče pohranu masnoće, posebno u predjelu trbuha.
Inzulinska rezistencija može se razviti neovisno o PCOS-u i kod muškaraca i starijih žena. Stanice tijela slabo reagiraju na inzulin, razina inzulina ostaje visoka, a visoki inzulin aktivno potiče pohranu masti.
Određeni lijekovi mogu uzrokovati dobitak na tjelesnoj masi ili otežati mršavljenje: antidepresivi (posebno starije generacije), kortikosteroidi, određeni lijekovi za dijabetes i beta-blokatori. Ako ste počeli uzimati neki od ovih lijekova i istovremeno primijetili stagnaciju – razgovor s liječnikom može razjasniti vezu.
Ako posumnjate na medicinski uzrok, ne pokušavajte ga riješiti strožijom dijetom. Obratite se liječniku za krvne pretrage. Dijeta za zdravstveno stanje poput hipotiroidizma ili inzulinske rezistencije mora biti prilagođena uz stručni nadzor, što je domen medicinske dijete.
Kako izbjeći greške u dijeti i napokon početi mršaviti
Greške u dijeti rijetko su dramatične. Nisu to propusti koji se dogode jednom – nego male, svakodnevne navike koje se akumuliraju i zajedno poništavaju napredak. Zato ih je i teško primijetiti bez osvrtanja unatrag.
Najvažnija promjena nije odabir savršene dijete – nego identificiranje vlastite najskuplje greške i njeno ispravljanje. Je li to preskakanje doručka? Tekuće kalorije? Stres koji nije pod kontrolom? Premalo sna? Svaka osoba ima jednu ili dvije greške koje dominiraju i koje, kad se isprave, odmah daju vidljivi pomak.
Praktični koraci koji pomažu:
- Vodite dnevnik prehrane tjedan-dva da vidite gdje zapravo dolaze kalorije
- Vagajte se jednom tjedno, ne svaki dan
- Doručkujte s proteinima u roku od sat od buđenja
- Zamijenite zaslađena pića vodom ili nezaslađenim čajevima
- Spavajte 7 do 9 sati – i to smatrajte dijelom dijete, ne luksuzom
- Ako kilogrami stoje dulje od 4 tjedna uz dosljedno pridržavanje plana, razgovarajte s liječnikom o mogućim medicinskim uzrocima
Kad se klonite najčešćih grešaka u dijeti, rezultati dolaze – sporije nego što biste željeli, ali trajnije nego što biste očekivali. Za inspiraciju i savjete o tome kako promijeniti prehrambene navike bez dijete, pogledajte pregled kako smršati bez dijete.
Za stručne informacije o metabolizmu, kalorijskom deficitu i prehrambenim greškama, preporučujemo pregled koji objavljuje Healthline i smjernice Svjetske zdravstvene organizacije.
Često postavljana pitanja o greškama u dijeti
Zašto ne mršavim iako sam na dijeti?
Najčešći razlozi zašto ne mršavite unatoč dijeti su: skrivene i tekuće kalorije koje ne primjećujete, preskakanje obroka koje vodi prejedanju navečer, previše restrikcije koja usporava metabolizam, manjak sna koji povećava hormone gladi, i prevelike porcije “zdravih” namirnica. Ako ste otklonili sve ove uzroke, vrijedi isključiti medicinske uzroke poput hipotiroidizma ili inzulinske rezistencije putem krvnih pretraga.
Je li preskakanje doručka greška u dijeti?
Da, za većinu osoba. Preskakanje doručka povećava razinu grelina – hormona gladi – do ručka, što vodi bržem i obilnijem jedenju u kasnijem dijelu dana. Istraživanja pokazuju da su osobe koje redovito doručkuju uspješnije u dugoročnom održavanju tjelesne mase. Doručak treba sadržavati proteine koji zasičuju do sljedećeg obroka.
Jesu li tekuće kalorije zaista toliki problem?
Da, i to iz dva razloga. Mozak ne registrira kalorije iz pića jednako kao kalorije iz hrane – pa one ne smanjuju apetit. I lako ih je podcjenjivati: jedna velika zaslađena kava s mlijekom može imati 300 do 500 kalorija, što je četvrtina dnevnog unosa na restriktivnoj dijeti. Zamjena zaslađenih pića vodom jedna je od najefikasnijih pojedinačnih promjena za smanjivanje ukupnog kalorijskog unosa.
Može li previše vježbanja sabotirati mršavljenje?
Da. Pretjerana tjelovježba povećava kortizol koji potiče nakupljanje masnog tkiva i potiče pojačan apetit. Uz to, osobe koje intenzivno vježbaju ujutro često nesvjesno manje kreću ostatak dana, što kompenzira sagorjele kalorije. Istraživanja pokazuju da umjerena, redovita tjelesna aktivnost daje bolje dugoročne rezultate od povremenih intenzivnih napora.
Zašto je low fat hrana loša za dijetu?
Jer smanjenje masti u prerađenim proizvodima gotovo uvijek znači povećanje šećera, fruktoznog sirupa ili sladila koji nadoknađuju izgubljeni okus. Low fat jogurt, keksi “bez masnoće” i slični proizvodi često sadrže više šećera od originalnih verzija. “Klopka nutricionističkih pridjeva” – kako to zove nutricionistica Zorana Jagodić – tjera ljude da konzumiraju više jer misle da je hrana dijetetska.
Koliko često se treba vagati na dijeti?
Jednom tjedno, ujutro, bez odjeće, nakon odlaska u wc, uvijek u isto doba dana. Svakodnevno vaganje daje nasumične varijacije (tjelesna masa varira i do 3 kg u toku dana zbog vode, soli i glikogena) koje ne govore ništa o napretku i koje demotivišu bez razloga. Tjedno vaganje daje mjerljivu informaciju o stvarnom trendu.
Što je emocionalno jedenje i kako ga zaustaviti?
Emocionalno jedenje je jedenje kao odgovor na emocije – dosadu, stres, usamljenost, tugu – a ne na fizičku glad. Razlika: fizička glad dolazi postepeno, prihvaća razne namirnice i prolazi kad se pojede. Emocionalna glad dolazi naglo, traži specifičnu (uglavnom kaloričnu) hranu i ne prolazi ni kad se najedete. Prva linija pomoći je prepoznavanje obrasca – dnevnik emocija i hrane može pomoći u identificiranju okidača.
Mogu li lijekovi biti razlog zašto ne mršavim?
Da. Određeni lijekovi poznati su po učinku na tjelesnu masu: antidepresivi starije generacije, kortikosteroidi, određeni lijekovi za dijabetes i beta-blokatori mogu otežati mršavljenje ili uzrokovati dobitak na tjelesnoj masi. Ako ste primijetili vezu između početka uzimanja lijeka i problema s mršavljenjem, razgovorite s liječnikom o mogućim alternativama ili prilagodbi terapije.
